Mi potpisani,

A. Pod pretpostavkom da politike o drogama na medjunarodnoj razini proizlaze iz Konvencija Ujedinjenih naroda iz 1961., 1971. i 1988. a s obzirom na to da te konvencije poglavito zabranjuju proizvodnju, promet, trgovinu i uporabu citavog niza opojnih sredstava ukoliko se one ne koriste u medicinske ili znanstvene svrhe;
B. S obzirom da su, unatoc masovnom angazmanu policijskih i drugih snaga koje se bave primjenom tih UN-ovih Konvencija, tijekom posljednjih trideset godina, proizvodnja, uporaba i promet zabranjenih droga zamjetno porasli imajuci za posljedicu porazne rezultate koje priznaju i policija i zatvorske uprave.

Glede prevencije i tretmana:

S obzirom da:
- zlouporaba droge, narocito kad je rijec o mladima, predstavlja tezak problem u citavom svijetu,
- sve civilizirane nacije traze najbolje metode kontrole zlouporabe droge,
- duga prohibicijska povijest neosporno je dokazala da se iskljucivim djelovanjem na razini vlasti, putem krivicnog zakona i policije, postize samo marginalni efekt kontroliranja zlouporabe droge,
- je dokazano, takoder, da se efikasni programi tretmana trebaju razvijati bez ogranicenja od strane vlasti, odnosno da se dopusti sto sire moguce eksperimentiranje u stalnom traganju za najboljim rjesenjima u lijecenju zrtava podloznih zlouporabi droge.

Glede proizvodnje i prometovanja:

S obzirom da:
- vecina narkotika slobodno cirkulira svijetom unatoc zakonima prohibicije,
- rast profita kriminalnih organizacija zahvaljujuci trgovini ilegalnim drogama koji se reinvestira u kriminalne aktivnosti ili legalne financijske tokove dosegli su takve razmjere da potkopavaju temelje pravnih institucija i ustavne vlasti,
- ostvarenje prihoda trgovinom ilegalnih tvari moze jedino dovesti do porasta broja drzava koje su umijesane u proizvodnju droge i do masovnih ulaganja u istrazivanje i proizvodnju novih kemijskih droga te
- razvitak golemih sredstava za prometovanje zabranjenim drogama ima za glavnu posljedicu porast cijene prodaje (kriminalne tarife) na iskljucivu korist mreza organiziranog kriminala.

Glede socijalnih, zdravstvenih i potrosackih aspekata:

S obzirom da:
- korisnici ilegalnih droga uglavnom nemaju nikakvu vjerodostojnu informaciju u pogledu sastava narkotika i njihovih posljedica te glede cinjenice da su izlozeni riziku (ukljucujuci smrt zbog overdosisa i prenosenje virusa HIV/AIDS) koji uvelike nadmasuju prirodjenu stetnost samih tvari,
- nedozvoljena uporaba ilegalnih tvari cesto predstavlja nepremostivu prepreku prevencijskom radu a ne samo djelatnosti javnih vlasti i privatnih organizacija; aktualnim politikama ovisnici su osudjeni na zivot na marginama drustva, u neprekidnom kontaktu sa svijetom organiziranog kriminala,
- organizirani kriminal djeluje tako da omogucuje ubrzani porast broja ovisnika, koji se jos poticu da sa relativno bezazlenih droga, poput cannabisa i njegovih derivata, predju na takozvane teske droge, te
- snazna ekonomska potreba i ogromni pritisak od strane organiziranog kriminala tjeraju ovisnike da i sami postanu "dileri", povecavajuci time jos vise zlouporabu droge.

Glede zakonskih i zatvorskih pitanja:

S obzirom da:
- primjena represivnih zakona o drogama nezaobilazno vrsi pritisak na nacionalni i medjunarodni zakonski i zatvorski sustav do te mjere da mnogi koji se trenutno nalaze u pritvoru zbog krivicnih djela izravno ili neizravno povezanim s drogama, a
- primjena aktualne politike o drogama temelji se na uvodjenu zakona u nacionalni zakonski sustav po kojima se ogranicavaju individualna i gradjanska sloboda.

C. S obzirom da se valjanost aktualnih politika i traganje za alternativnim rjesenjima trenutno razmatraju u sve vecem broju zemalja te
uoci ministarskog dijela Komisije za droge koji ce se odrzati u UN-ovom sjedistu u Becu 16. i 17.travnja 2003.

1. Smatramo da politika prohibicije droge koja proizlazi iz UN-ovih Konvencija iz 1961., 1971. i 1988. predstavlja pravi razlog rastuce stete koju proizvodnja, promet, rasparcavanje i konzumiranje droge izazivaju u svim oblastima drustva, od gospodarstva do javnih institucija, ugrozavajuci zdravlje, slobodu i zivot pojedinaca,
2. Upucujemo apel Glavnom tajniku i drzavama clanicama UN-a da ispitaju pozitivne rezultate politike u raznim drzavama, koje se sastoje od redukcije stete i rizika (poglavito putem davanja zamjenskih tvari), depenalizacije koristenja pojedinih droga, djelomicne depenalizacije prodaje cannabisa i njegovih derivata te distribucije heroina pod medicinskim nadzorom.
3. Upucujemo apel Glavnom tajniku i drzavama clanicama UN-a da poduzmu sve nuzne mjere kako bi bila sto efikasnija borba protiv organiziranog kriminala i trgovine drogama, uvodjenjem sustava zakonske kontrole i reguliranje proizvodnje, prodaje i koristenja aktualno ilegalnih tvari;
4. Upucujemo apel Glavnom tajniku i drzavama clanicama UN-a kako bi zapoceo proces revizije UN-ovih Konvencija u sklopu konferencije o reviziji UN-ove politike o drogama, koja ce se odrzati u Becu u travnju 2003., na nacin da se ukinu ili izmjene Konvencije iz 1961. i 1971. kako bi se izvrsila ponovna klasifikacija droga i ustvrdila drugacija legalna upotreba droga od postojecih medicinskih i znanstvenih te ukinula Konvencija iz 1988.